Profesionalni pristup fizičkom vježbanju utemeljen na naučnim principima, kao i primjena najnovijih naučnih saznanja garantuju bezbjednost,  zdravstvenu usmjerenost, rezultat i zadovoljstvo.

Koncept se temelji na naučnim principima i saznanjima u domenu trenažnih proseca kod vrhunskih sportista, rekreativaca, rekonvalescenata i gojaznih  osoba. U okviru Personalnog koncepta, sprovodimo i korektivne programe u cilju prevencije ili korekcije  deformiteta kao i stimulacije pravilnog rasta i razvoja dece.

Na osnovu morfo- funkcionalnih testiranja, kardiološkog I fizijatrijskog pregleda, za svakog klijenta se posebno planira I programira trenažni process. Ovakav oblik usmjerenog i programiranog vježbanja uz  propisanu ishranu, koja zadovoljava sve nutritivne i kalorijske potrebe organizma, garantuje ostvarenje željenog cilja. Program vježbanja traje u prosjeku od 4 do 8 mjeseci.  Tokom treninga trener vrši nadzor I asistenciju vježbaču i vоdi računa o poštovanju protokola trenažne epizode.

SRC Dorian  nudi nekoliko različitih programa fizičkog vježbanja koji se medjusobno razlikuju po metodologiji zavisnoj od rezultata dijagnostičkih testiranja I cilja trenažnog proscesa, pa tako imamo:

 

– Program za redukciju i optimizaciju tjelesne težine

– Estetsko oblikovanje tijela i prestruktuiranje tkiva

– Povećanje i optimizacija tjelesne težine

– Rekreativno vježbanje

– Rehabilitaciono- terapeutske vježbe I rad sa djecom u cilju kontrole rasta I

razvoja

 

Redukcija tjelesne težine

 

Statistika pokazuje da 60-70% populacije razvijenih zemalja ne ostvaruje ni minimalan nivo fizičke aktivnosti preporučen u cilju održavanja zdravlja i energetskog balansa

(Sport Council and Health Education Authority, 1992; WHO, 1995; USDHHS, 1996).

Takav stav prema životu i higijeni života kao posljedicu ima značajan porast masovnih nezaraznih bolesti (dijabetes melitus, gojaznost, koronarne bolesti, maligna oboljenja,…).

Na  slici dole navedenoj, nalazi se vremenska progresija prevalence gojaznosti i dijabetesa tipa 2.

Masovne nezarazne bolesti su sve bolesti koje imaju epidemiološki karakter a u čijoj etiologiji se ne nalazi biološki faktor. One predstavljaju značajan problem i sa ekonomskog stanovišta jer dovode do pojave invaliditeta kao i smanjenja i gubitka radne sposobnosti.

Iziskuju velike materijalne troškove lečenja i zdravstvene zaštite. Poražavajuća činjenica je statistički podatak da svake godine koronarne bolseti usmrte 70 miliona ljudi što čini preko 30 % mortaliteta; a 1/3 umrlih je u srednjem životnom dobu.

Iz gore navedenog vidimo prvo- da nagomilavanje potkožnog masnog tkiva nastaje kao posledica disbalansa izmedju dnevnog kalorijskog unosa i dnevne kalorijske potrošnje tokom određenog vremenskog perioda, i drugo- da ovo stanje ne smemo posmatrati samo kao komponentu vizuelno prihvatljivog ili ne prihvatljivog spoljašnjeg momenta, nego sa zdravstvenog aspekta kao faktor rizika za nastanak i razvoj amsovnih nezaraznih bolesti.

Kada je riječ o analizi telesne mase, postoji više faktora u odnosu na koje moramo pristupati i posmatrati svaku jedinku obzirom na starosnu dob, morfološke karakteristike, genetsku predisponiranost ka određenom odnosu telesnih tkiva, funkcionalni i zdravstveni statuus organizma; i sa tim u vezi prema redukciji tjelesne težine ne smijemo zasnivati na procjenama optimuma preko pukih jednačina u odnosu na visinu i težinu.

U osnovi zdrave i sigurne redukcije potkožnog masnog tkiva jeste sistemsko djelovanje na metabolizam masti koje za cilj ima aktiviranje upotrebe masti kao dominantnog goriva tokom fizičke aktivnosti.

Nakon što smo ispoštovali zdravstvena načela planiranja i programiranja intenziteta i ekstenziteta treninga, a u odnosu na cilj i parametre fizičke forme povezane sa zdravljem; sledeći princip treninga koji dolazi do izražaja u našoj praksi se odnosi na postupnost. Ovaj princip omogućava da se celokupno planiran proces ostvaruje kroz nekoliko uzastopnih faza pa tako imamo uvodnu fazu koja traje u prosjeku oko 25 dana a omogućava da se tijelo, pre svega koštano- tetivni sistem pripremi na povećanje nivoa fizičke aktivnosti koja predstoji. Kroz ovu etapu vježbač stiče kontrolu nad svojim tijelom i njegovim segmentarnim kretanjem što se manifestuje preko kinestetskog osjećaja, balansa i stabilnošću zglobova.

 

Zatim slijedi faza intenzivne lipolize u kojoj dolazi do izražaja i  svrsishodnosti sve što smo prethodno radili u cilju planiranja i programiranja trenažnog intenziteta i ekstenziteta, etapa odmora, njihovog međusobnog specifičnog smenjivanja i odnosa, odabir vježbi i njihovo doziranje.

 

Ono što je važno naglasiti je to da tokom ovog perioda, kod vježbača dolazi ne samo do fizičkih nego i do promjena na psihološkom planu. U skladu sa tim postepeno dolazi do usvajanja novih obrazaca ponašanja i navika, koje omogućavaju da efekti vježbanja opstanu dalje tokom života a ne da budu kratkotrajna faza visoke motivisanosti koja će popustiti neposredno nakon prestanka tretmana i rada sa personalnim trenerom.

U ovoj fazi kada je motivacija na najvišem nivou a psihički profil već izmjenjen u odnosu na pređašnji, dolazimo do faze kada smo zbirno objedinili sve pozitivne psihofizičke promjene i uticaje putem higijene života (režima ishrane i povećanja fizičke aktivnosti) i kada možemo obezbjediti konzervaciju minulog rada i rezultata.

 

Sport Council and Health Education Authority, 1992. Allied Dundar National Fitness Survey. London: Sports Council/HEA

World Health Organization, 1995. Exercise for Health. WHO/FIMS Committee on Physical

activity for Health. Bulletin of The World Health Organization, 73(2), pp.135-6.

U.S. Department of Health and Human Services, 1996. Physical activity and health: a reportof the surgeon general. Washington, DC: U.S. Department of Health and Human Services,Office of Surgeon General.

 

 

 

Estetsko oblikovanje tijela I prestruktuiranje tkiva       

 

Ovo je vrsta treninga koja, krećući se  vremenski linearno kroz trenažni process, nasljedjuje trening redukcije I optimizacije tjelesne težine.

On za cilj ima ciljano smanjenje potkožnog masnog tkiva, neznatan porast mišićnog tkiva I njegovo toniranje I oblikovanje.

Po svojoj funkciji, građi, dužini, obliku,  kao I metabolizmu, mišićne ćelije su iste kod oba pola.

Tako je i metodika kada je riječ o prestruktuiranju tkiva vrlo slična I  za muškarce I za žene, i umnogome se oslanja na trening snage.

U  posljednjih nekoliko godina, mnogobrojna istraživanja su usmjerena na određivanje obima i intenziteta vježbanja i svakodnevnih aktivnosti, kao i njihovog uticaja na komponente fizičke forme (Sloan i sar., 2009). Kao rezultat, dobili smo veliki broj pouzdanih informacija o predikciji trenažnog ishoda u odnosu na trenažni intenzitet i ekstenzitet. Pa ipak, često se dešava da žene ipak  izbjegavaju rad sa opterećenjem- tegovima. Radije se odlučuju za bilo koji drugi rekvizit koji se nalazi u svojstvu opterećenja pa se upotrebljavaju trake, ekspanderi različitih vrsta itd.

U ovom metodu se za postizanje trenažnog opterećenja ne koristi niti jedan drugi rekvizit osim jednoručnih tegova I tegova drugih vrsta (ploče, girje, utezi na spravama). Zašto je to tako? Jer se pomoću opterećenja u vidu tegova, lako I precizno određuje nivo opterećenja tj . radna kilaža.

Razlog zašto žene često izbjegavaju rad sa tegovima jeste pomisao da će time dobiti neprikladnu I vizuelno neprihvatljivu muskulaturu koja će figure dati muškobanjast, mišićav izgled koji narušava harmoniju ženstvenih linija. Dok ovo budete čitale, imajte na umu da mišić ne razaznaje vrstu rekvizita kojom postižete opterećenje I sa tim u vezi ne zna da li ste opterećenje postigle trakom, ekspanderom ili jednoručnim tegom. Jedino između čega mišić prepoznaje razliku jeste opterećenje I sila kojoj se svojim radom odupire.

Činjenica jeste da se ovaj efekat suviše naglašene muskulature često vidja kod žena koje vježbaju sa tegovima.  Da objasnimo I tu pojavu. Naime radi se o tome da, zbog nepravilne ishrane dolazi do malog porasta mišićnog tkiva koje prati nešto značajniji porast masnog tkiva a koje je nešto kompaktnije structure te se često osobe dovedu u zabludu da je došlo do preterane mišićne hipertrofije (koja u ovom slučaju, kod većine ženske populacije nije popularna I poželjna) a kao krajnji rezultat dolazi I do povećanja obima svih ekstremiteta. Toniranje muskulature ili njegov izraženiji oblik- hipertrofija je nešto što je neizbježno kada se govori o prestruktuiranju tkiva, ali je u apsolutnim vrijednostima daleko manje kod žena nego kod muškaraca jer na taj process u najvećoj mjeri, pored ostalih faktora, utiče hormonski status. Nakon 10 mjeseci treninga snage kod žena, došlo je do povećanja obima ekstremiteta, na račun mišićnog tkiva, za samo 0,6 cm. (Howley i sar.,1997).

Što je procenat mišićnog tkiva veći, viši je nivo bazalnog metabolizma, dakle teže će doći do disbalansa kalorijskog unosa I potrošnje na račun unosa. Trening snage kod žena se koristi kao metod kad je optimizacija tjelesne težine u pitanju, bilo da se radi o redukciji potkožnog masnog tkiva ili o treningu koji za cilj ima dobijanje na telesnoj težini. Sa porastom funkcionalnosti mišića doći će I do porasta nivoa prometa materija u organizmu. Ovo je momenat kada ključnu ulogu I završnu riječ daje korekcija ishrane. Epilog priče I procesa prestruktuiranja tkiva će zavisiti od načina na koji se hranimo.

 

Howley, E. &Franks, D. (1997): Health fitness instructor’s handbook. Human Kinetics, Champaign, IL

Sloan, R., Sawada, S., Martin, C. et al. (2009). Associations between cardiorespiratory fitness and health-related quality of life health. Qual Life Outcomes,7: 47.

 

 

Povećanje i optimizacija tjelesne težine

 

Optimizacija tjelesne težine sa težnjom ka povećanju tjelesne težine se ostvaruje određenim kalorijskm suficitom uporedo sa upotrebom trenažnih metoda koje koristimo pri procesu prestruktuiranja tkiva.

Neka od najnovijih istraživanja pokazala su da intenzivniji oblici fizičke aktivnosti pružaju veće benefiti, kada se posmatra zdravstveni status pojedinca, nego aktivnosti umjerenog tipa (William i sar., 2007). Tu se, pre svega, misli na smanjenje rizika od kardiovaskularnih oboljenja (Swain i sar., 2006), kao i na povećanje funkcija lokomotornog aparata (Wojtek i sar., 2009). Pored toga, poznati su i pozitivni efekti aktivnosti visokog intenziteta na redukciju i održavanje optimalne tjelesne mase, kako kod žena, tako i kod muškaraca (Donnelly i sar., 2009).

 

Donnelly, J., Blair, S., Jakicic, J. et al. (2009). Appropriate physical activity intervention strategies for weight loss and prevention of weight regain for adults. ACSM – position stand. Med Sci Sports Exerc: 459-471.

Swain, P. & Franklin, B. (2006). Comparison of cardioprotective benefits of vigorous versus moderate intensity aerobic exercise. Am J Cardiol,97:141 – 147.

William, L., Lee, I. &Pate, R.  (2007). Physical activity and public health: Updated recommendation for adults from the American College of Sport Medicine and the American Heart Association. Med Sci Sports Exerc: special reports, 1423-1434.

Wojtek, C., Proctor, D., Singh, M. et al. (2009). Exercise and physical activity for older adults. ACSM – position stand. Med Sci Sports Exerc: 1510-1530.

 

 

 

Rekreativno vježbanje

 

Biološki status čovjeka današnjice je značajno pogođen posljedicama naglog  industrijskog razvoja u proteklih par decenija; koji se negativno odrazio na čovjekovu potrebu za kretanjem I samim tim na biološki I zdravstveni status, hronološku I biološku starost, radnu sposobnost, vitalnost a samim tim na kvalitet I dužinu čovjekovog života.

 

Sigurno ste već čuli maksimu ,,Kretanje može da zamijeni mnoge lijekove ali ni jedan lijek ne može da zamijeni fizičku aktivnost čovjeka’’. Čovjek se od postanka vrste koristio lokomotorni apparat kako bi jeo, živeo, lovio. Dakle stvoreni smo da se krećemo. Kretali smo se da bismo jeli I da bismo preživljavali kao vrsta. Danas su stvari dijametralno suprotno postavljene od prirodnog poretka jer sve više ljudi živi da bi jelo a ne jede da bi živelo. Prevoz je motorizovan, prehrambene namirnice su postale proizvodi, način na koji se dolazi do hrane nije uslovljen kretanjem I fizičkom aktivnošću koja može da varira od niskih, preko umjerenih do visokointenzivnih oblika kretanja kao ranije, nego zapravo sedentarnim načinom života. Mi možda jesmo drastično promjenili navike I stil života ali nismo u mogućnosti jednako tako I da neutrališemo potrebu organizma za aktivnošću I kretanjem.

Dalje, I način odmora I rekreacije se takođe promjenio u negativnom smislu zbog (zlo)upotrebe interneta, sve popularnijeg vida zabave u vidu kompjuterskih igrica, I slično.

Novija istraživanja su pokazala značajnu povezanost između upotrebe interneta i kompjutera sa prekomernom telesnom masom i gojaznošću i pokazala da osobe koje provode vise od 3 sata nedeljno za kompjuterom koristeći internet, ili ostale funkcije, imaju veći indeks telesne mase (Vandelanotte i sar., 2009). Isto tako, vreme provedeno gledajući televizor značajno je povezano sa incidencom gojaznosti i dijabetesa tip 2, naročito kod žena. Za svaka 2 sata više provedenih ispred televizora rizik od gojaznosti se povećava za 23% a za dijabetes 14%, dok je 1 sat više brzog hoda povezan sa smanjenjem rizika od gojaznosti za 24 % i dijabetesa tip 2 za 34%. Dodatno, gledanje televizora je povezano sa povećanim energetsim unosom jer su pojedine osobe ženskog pola sklone unosu veće količine hrane dok gledaju televizor, bez obzira na nizak nivo fizičke aktivnosti, odnosno pokazano je da imaju veći ukupan energetski unos, unos zasićenih masti, crvenog mesa, prerađenog mesa, prerađenih proizvoda od žitarica, zatim grickalica, slatkiša, dok je unos ribe, povrća i celog zrna žitarice bio smanjen (Hu i sar., 2003). Zbog mogućnosti unosa hrane tokom sedentarnog vida odmora i niske energetske potrošnje, gledanje televizora je snažno povezano sa rizikom od gojaznosti u odnosu na druge sedentarne aktivnosti, kao što su čitanje, šivenje i vožnja automobila, i predstavlja najštetniji oblik sedentarnog ponašanja (Ainsworth i sar., 1993).

 

Ovdje na scenu stupa rekreacija koja se suprotstavlja negativnim posljedicama hipokinezije I sedentarnog načina života.

Rekreativna fizička aktivnost preventivno djeluje kada je u pitanju zdravstveni status čovjeka I umnogome je zauzela značajno mjesto u savremenoj medicini. Nakon morfo- funkcionalnih testiranja, pristupamo planiranju I programiranju trenažnog ciklusa a trenažni proces  je prilagodjen inicijalnom nivou parametara fizičke forme pojedinca. Takođe, kroz tranzitna testiranja koja imaju za cilj da prate promjenu parametara fizičke forme, vršimo evaluaciju rada I trenažnog procesa kako bismo ga dalje usmjerili ka željenom cilju.

 

Ainsworth, B.E., Haksell, W.L., Leon, A.S., Jacobs, D.R.Jr, Montoye, H.J., Sallis, J.F. and

Paffenbarger, R.S.Jr., 1993.Compendium of physical activities. Medicine and Science in

Sports and Exercise, 25(1), pp.71-80.

Hu, F.B., Li, T.Y., Colditz, G.A., Willett, W.C. and Manson, J.E., 2003. Television w

Vandelanotte, C., Sugiyama, T., Gardiner, P. and Owen, N., 2009. Associations of leisuretimeinternet and computer use with overweight and obesity, physical activity and sedentarybehaviors: cross-sectional study. Journal of Medical Internet Research, 11(3), e28.

 

Rehabilitaciono- terapeutske vježbe I rad sa djecom u cilju kontrole rasta I razvoja

 

Često kažemo da na mladima svijet ostaje. U vremenu u kojem  živimo, brz životni tempo, zahtijevi sredine, obrazovanja I svih ostalih aspekata života, su djeci oduzeli  ono vrijeme koje im je neophodno za igui I kretanje koje bi im omogućilo pravilan psiho- fizički rast I razvoj.

Naš tim se bavi prevencijom I saniranjem poremećaja I deformiteta koji su uslovljeni hipokinezijom kod djece, bilo da se radi o posturalnim poremećajima ili je riječ o suficitu I nagomilavanju masnog tkiva. Prilagođavanjem režima ishrane I programiranjem trenažnog procesa, usmjereno djelujemo u cilju neutral

lisanja svih negativnih, remetećih faktora koji onemogućavaju pravilan rast I razvoj djeteta.